Digitalizacijom sačuvana uspomena na ostvarenje hrvatske neovisnosti virtualna je izložba kojom Hrvatski državni arhiv, u okviru Međunarodnoga dana arhiva, obilježava tridesetu obljetnicu stvaranja suvremene hrvatske države. Izložbu čini digitalizirano arhivsko gradivo podijeljeno u 12 tematskih cjelina koje kronološki prate tijek osamostaljivanja Republike Hrvatske. Turbulentno doba kraja 1980-ih i početka 1990-ih donijelo je raspad Jugoslavije i kraj jednopartijskoga sustava, čime su stvoreni uvjeti za prve demokratske izbore i konstituiranje višestranačkoga Sabora. Potkraj 1990. donesen je prvi Ustav neovisne Republike Hrvatske, poznat kao Božićni Ustav, a težnja hrvatskih građana za neovisnošću potvrđena referendumom održanim u svibnju 1991. Demokratske promjene naišle su na otpor jugoslavenskih vlasti koji je prerastao u otvorenu vojnu agresiju Jugoslavenske narodne armije i teritorijalnih obrana Srbije, Crne Gore i dijela Bosne i Hercegovine te različitih srpskih paravojnih postrojbi radi narušavanja teritorijalnoga integriteta Republike Hrvatske. Odlučnom politikom Hrvatska je uspjela raskinuti državnopravne veze s jugoslavenskom federacijom, zauzeti čvrsto stajalište u obrani domovine te osigurati suverenost i samostalnost, stekavši naposljetku međunarodno priznanje.
Izložbom je predstavljeno raznorodno gradivo Odjela za zaštitu i obradu arhivskoga gradiva, poglavito Odsjeka za arhivsko gradivo od 1991., Središnjega fotolaboratorija i Hrvatske kinoteke – sveukupno 101 izložak iz 10 arhivskih fondova i zbirki od 1989. do 1994.
Predstavljene snimke rezultat su procesa digitalizacije arhivskoga gradiva u Hrvatskom državnom arhivu koja se provodi radi očuvanja zapisa i povećanja njihove dostupnosti jer su mediji, na kojima su zapisi izvorno sačuvani, izloženi degradacijskim promjenama. Gradivo odabrano za Izložbu pretežno čine zapisi na papiru, fotografije i audiovizualni materijal na videokasetama. Unatoč kontroliranim uvjetima u arhivima, ti mediji akumuliraju štetne utjecaje mikroklimatskih uvjeta, podložni su biološkim i mehaničkim utjecajima te prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanim katastrofama. Osim toga, zbog sve manje zastupljenosti opreme i uređaja potrebnih za njihovo prikazivanje, čitljivost im je danas ograničena. Stoga se u ovoj prigodi ističe značenje digitalizacije i migracije videokaseta, audiokaseta i sličnoga gradiva u formate danas prikladne za reprodukciju, najavljujući programsko planiranje digitalizacije audiovizualnoga gradiva iz fonda Ureda predsjednika RH Franje Tuđmana (HR-HDA-1741) u 2022.
Digitalizacija arhivskoga gradiva u ovome trenutku pruža optimalne mogućnosti zaštite i dostupnosti gradiva, a komplementarna je drugim postojećim metodama. Izložba je priređena upravo zahvaljujući digitalizaciji, te je još jedan pokazatelj njezina doprinosa suvremenoj arhivistici.
Impresum
Nakladnik: Hrvatski državni arhiv
Za nakladnika: Dinko Čutura
Koncepcija izložbe: Snježana Ivanović
Idejno rješenje vizualnog identiteta: Anja Radelić, Dino Igrec
Odabir izložaka i realizacija izložbe: Dino Igrec, Anja Radelić
Autori tekstova: Snježana Ivanović, Dino Igrec, Anja Radelić
Suradnici u odabiru gradiva: Marijan Bosnar, Mladen Burić, Hrvoje Gržina, Marijana Jukić, Mirjana Jurić, Dinko Majcen, Marina Škalić
Digitalizacija gradiva i obrada digitalnih preslika: Mladen Burić, Nikola Perić, Stjepan Šlogar
Lektura: Anamarija Pupić Bakrač
Koordinacija u pripremi izložbe: Melina Lučić
Grafičko oblikovanje i tehnička realizacija izložbe: Novena studio digitalnih medija d.o.o.
Zahvaljujemo Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata na kolegijalnoj pomoći u pripremanju izložbe.
Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
©2021 Hrvatski državni arhiv